Sporo otklanjanje prepreka održivom povratku izbjeglica u Hrvatsku
Beograd, 02. jul 2006. godine
Miodrag Linta, predsednik Upravnog odbora Srpskog demokratskog foruma, prilikom gostovanja u TV emisiji «Vreme odluke», na drugom programu Radio Televizije Srbije izjavio je da je situacija u R. Hrvatskoj za povratnike povoljnija u odnosu na prije nekoliko godina, a posebno na vrijeme neposredno poslije završetka rata 1995. godine, ali da i dalje postoji niz prepreka koji koče ili usporavaju održiv povratak izbjeglica i njihovu uspješnu reintegraciju:
“Najveći napredak ostvaren je u povratku zauzetih kuća, budući da je od 19. 500 stambenih jedinica koji su poslije rata dati na korišćenje privremenim korisnicima, ostalo da se vrati svega 20-tak kuća. Međutim vlasnici vraćenih kuća suočavaju se sa dva problema: prilikom iseljavanja dio privremenih korisnika pljačka i uništava imovinu, a drugi dio podnosi tužbe protiv vlasnika sa zahtjevom za novčanu nadoknadu uloženih sredstava.
Vlasnici opljačkanih i oštećenih kuća podnose zahtjev za popravku u vidu građevinskog materijala. Međutim u praksi procedura donošenja odluka traje veoma dugo. Nadležni organi R. Hrvatske treba da preduzmu konkretne mjere za sprečavanje i kažnjavanje počinilaca, kao i da ubrzaju proces dodjele građevinskog materijala.
Izmenama i dopunama Zakona o područjima od posebne državne skrbi predviđeno je da se vlasnicima zauzetih kuća isplati novčana nadoknada (7 kuna po m2) ako im se imovina ne vrati u posjed do kraja 31. 10. 2002. godine, odnosno do 31. 12. 2002. godine. Velik broj ljudi je podnio zahtjev za nadoknadu, međutim mnogi od njih nisu dobili odgovor. Preporuka je da svi oni koji nisu dobili odgovor napišu požurnicu Ministarstvu mora, prometa, turizma i razvitka da im se, u što kraćem roku, odgovori na podnete zahtjeve.
Prema podacima Uprave za prognanike, povratnike i izbeglice ostalo je neriješeno oko 3.000 zahtjeva za obnovu. Glavni problem, pored neriješenih zahtjeva, je sporo riješavanje preko 10. 000 žalbi od strane Ministarstva mora, prometa, turizma i razvitka na prvostepene odluke županijskih ureda za obnovu, koji nisu na valjan način izvršile procenu ratne štete.
Jedan od najvećih problema koji se faktički nije ni počeo rešavati tiče se bivših nosilaca stanarskog prava. Prema proceni Misije OSCE oko 30.000 građana srpske nacionalnosti izgubilo je stanarska prava u sudskim postupcima, dok procene pojedinih organizacija u Srbiji govore o brojci od 50.000. Vlada R. Hrvatske je kao riješenje ponudila tzv. Program stambenog zbrinjavanja. Od ukupno podnetih 4. 450 zahteva za područje izvan ratnih dejstava, oko 2.000 podnosioca zahtjeva boravi u Srbiji. U celini gledano, ovaj Program stavlja bivše nosioce stanarskog prava srpske nacionalnosti u nepovoljan položaj prilikom eventualnog otkupa dobijenih stanova (otkupna cijena iznosi 60 % od tržišne vrednosti stana). Smatram da bi bivši nosioci stanarskog prava trebali da imaju pravo da pod istim uslovima otkupe stan, koji su važili i za ostale građane R. Hrvatske. Bivšim nosiocima stanarskog prava, koji nisu podnijeli zahtjev za stambeno zbrinjavanje trebalo bi vratiti stan ako nije privatizovan, ili obezbediti pravičnu novčanu nadoknadu.
Dio izbjegličke populacije nije u mogućnosti da realizuje svoja stečena i statusna prava: rok za priznanje radnog staža lica koji su bili zaposleni za vreme bivše RSK istekao je aprila 1998. godine; osiguranici koji su uplatili u hrvatski Penzioni fond 11,5 godina do početka rata ne mogu da ostvare penziju, jer je zakonski minimum 15 godina; velik dio penzionera potražuje neisplaćene penzije za period od kraja rata do ponovne uspostave penzija u R. Hrvatskoj; rok za podnošenje zahtjeva za dobijanje statusa trajno nastanjenog stranca je istekao 30. 06. 2005. godine.
Uzimajući u obzir gore navedene probleme preporuke hrvatskoj Vladi su da produži rok za priznanje radnog staža, jer bi time znatan dio ljudi stekao uslove za penziju; da otpiše obavezu plaćanja penzionih doprinosa za preostale 3,5 godine po istom osnovu kao što je urađeno u slučaju građana hrvatske nacionalnosti koji su tokom rata izbjegli sa područja bivše RSK; da svim penzionerima, koji ispunjavaju zakonske uslove, isplati neisplaćene rate penzija i da produži rok za podnošenje zahtjeva za dobijanje statusa trajno nastanjenog stranca do kraja 2006 godine.
Pogoršana bezbednosna situacija nepovoljno utiče na proces povratka. Tokom 2005. godine dogodilo se 60-tak incidenata, od raznih fizičkih i psihičkih maltretiranja, uništavanja imovine do četiri ubojstava srpskih civila, posebno na području sjeverne Dalmacije. Ono što izaziva zabrinutost jeste da nadležni organi R. Hrvatske nisu riješili nijedan teži slučaj. Očekujemo da hrvatska policija i pravosuđe pronađu počinioce i kazne ih, kao i da osiguraju mir i bezbednost za sve svoje građane bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost.
Spora implementacija Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina jeste negativan signal za potencijalne povratnike, posebno mlađe životne dobi. Ustavni zakon garantuje proporcionalnu zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u državnoj upravi, pravosuđu i organima lokalne vlasti (opštine i županije). Smatramo da bi se, takođe, trebala osigurati proporcionalna zastupljenost i u drugim javnim institucijama: u policiji, zdravstvu, prosvjeti, javnim preduzećima i dr. Na taj način znatan dio radno sposobnog stanovništva u izbegličkoj populaciji bi se odlučio za povratak jer bi dobijanjem radnog mjesta stvorili uslove za svoju i egzistenciju svoje porodice.
Hrvatska nije stategiju ekonomske podrške povratnicima. Veoma je važno da se na opštinskom nivou formiraju ekspertskic timovi koji bi imali zadatak da pomažu povratnicima prilikom izbora biznisa kojim će se baviti; da pomažu u izradi biznis plana; da ih upoznaju sa kriterijuma u vezi apliciranja za kredite (kolika je kamata i grejs period otplate); da pružaju podršku prilikom otpočinjanja biznisa, da rade na jačanju kapaciteta budućih biznismena; da podstiču razvoj zadrugarstva i sl.
Sporo rešavanje nedostatka vode i struje u oko 100 sela na području bivše RSK, takođe, negativno utiče na povratak radno aktivnog stanovništva. Bržim rešavanjem ovog problema stvorili bi se neophodni uslovi za razvoj poljoprivrede i pokretanje malog preduzetništva.
U celini gledano, i pored značajnih pozitivnih pomaka, postojanje gore navedenih prepreka usporava proces održivog povratka izbjeglica u R. Hrvatsku, posebno onih mlađe životne dobi i višeg obrazovnog i stručnog nivoa.»
Untitled Document
U saradnji s portalom "Banija Online" SDF Beograd, članica Koalicije udruženja izbjeglica u Republici Srbiji, omogćilo je posjetiocima pravnoinformativne tekstove u vezi propisa Republike Hrvatske kroz projekat:
